Do pristupanja Republike Hrvatske EU, Hrvatskoj su kao i ostalim zemljama budućim članicama EU bila dostupna sredstva iz više programa koji su imali za cilj osiguranje pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima u usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU.
U tom su se razdoblju projekti za razvoj prometne infrastrukture u Hrvatskoj , mogli financirati iz programa ISPA , te od 2007. - do 2013. iz programa IPA kojim su zamijenjeni prethodni programi CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.
Ulaskom u EU, Hrvatskoj otvara se mogućnost korištenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Njihova je namjena podupiranje provedbe pojedine politike EU u zemljama članicama.
Kohezijska politika jedna je od najznačajnijih politika EU. Financira se iz tri fonda:
Kohezijskog fonda (KF) - za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka EU, a financiraju se projekti iz područja prometa i okoliša,
Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) - za jačanje ekonomske i socijalne kohezije u EU i smanjenje razvojnih razlika među regijama i
Europskog socijalnog fonda (ESF) - za poticanje zapošljavanja i mogućnosti zaposlenja u EU.
EFRR i ESF zajedno nazivaju se strukturni fondovi.
Uz navedene, na raspolaganju su i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski socijalni fond, a svih tih pet fondova zovu se Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI).
U financijskom razdoblju 2007.-2013. EU je za ESI fondove izdvojila 347 milijardi eura iz svog proračuna, a za financijsko razdoblje 2014.-2020. planira se izdvojiti 376 milijardi eura.
Korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za područje prometne infrastrukture u prvom financijskom razdoblju utvrđeno je Operativnim programom Promet (OPP) 2007. – 2013, a u drugom Operativnim programom Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014. – 2020. Središnje koordinacijsko tijelo nadležno za upravljanje svim fondovima je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.